Аудио Есеј

Romanticism originated in Europe in the 11th century and spread worldwide. It allowed writers to explore different themes and emotions. Romanticism had three main themes: hypnosis, eros, and thanatos. Edgar Allan Poe was a significant figure in the Romantic period, known for his supernatural stories. One of his famous stories, "The Pit and the Pendulum," is analyzed here. It is set during the Spanish Inquisition and uses elements of hypnosis and fear. The narrator is imprisoned and experiences hallucinations, leading to a suspenseful climax. Poe's use of romantic elements such as tragedy, space, and self-reflection is evident. The story highlights the struggle for survival and the uncertainty of time and space. The dark pit symbolizes fear and death. The narrator's fight for life and escape is a central theme. Romanticism allowed writers like Poe to explore various themes and styles, creating unique and memorable works. Uvjerot i naš ilot. Romantizm od započnala u Evropu, krenuo su u XI. vijek i se prošljeli u cijelijet sveta. Romantizm od bilo unikatno isporedeno sa drugite literaturni periode niz istorija bidek in dozvoljeno pisateljice da pišuva za što shkane. Imalo najboljem kontrast među pisateljice u tovo vrijeme. Primjerno ovo bi bilo razlikati sa udelatima Aleksandra Puskina koji se opišuo za ljubav i erotika i Edgar Allan Poe što se opišuo za gotika i danatos. U periodu za romantizm od umetnicite počeo je da pišuva za tri glavni teme. Hipnos, eros i danatos. Ovije tri elementi se delo na romantičarski odreagolnik ima mnogo bitnologa u svekoj romantičarskoj delovi. Individualizam, veksodprostor, vreme, stvarnost i od sebe bile i sa takav mnogo označenje i u toj periodu. Jedan od najznačajnijeta politike koji bilo je delo na romantičarski od periodu je Edgar Allan Poe. Edgar Allan Poe bilo u Amerika i to je najpoznatnije njegovice strašni nadprirodni godski prikazni. Njegovi je tragičan život imao goremo vlijanje vrst prikaznite što gi pišuo i kako se izrazov. Zato je imao samo dvije godine, njegovite raditelji umrele i potova bilo osvojeno. Bugnarod i Nišalot je jedna od njegovice najpoznatijih i najstrašnijih prikazni i je za što se raboti u ova analiza. Prikaznica je zemljan čovjek koji je kaznac o smrti nakazan za vrijeme našpanskate inkvizicije u 1470-te. Na početku od toj gubi svesnost i se udi u suruge zatvrto leda. Naratora je razkaživa prikaznica u prvom licu. Naratora dosta patimo si ima deseno da počne da istražava, no sonac svekoj pat ga stiga. Se solknuva na jaži i otkriva golema dupka u sredini na sobato, kako budnar. Nad njego toj gleda našil. Podosa zidovice se zatvarat kod njego što ga tira blizak kod bunarot. Preda se onasvijesti francuski odvojnik gosparskoj govadi uzdatok. U ovoj raskaz akcent odastavlja naratora koji je razkaživa prikaznica u prvom licu, pravijki ga u glavni otlik. Edgar Allan Poe koristi brojni romantični elementi u prikaznica, uključuvajući aspekti na romanticarski od Tragumnik, i peks od prostora, i peks od sebe si. Od samih od početak, jedna od glavnijih romantičnih karakteristiki u ovoj raskaz je hipnoza. Imete na prikaznica bunarina šiloto je povrtano sa temijeti hipnoz i panatos. Prikaznica je smjestena za vrijeme na španskate inkvizicija, što je bilo mnogo lošo vrijeme za Španiju. U toj periodi zatvorjeni ljusite bili sepani i mačani. Ljudje koji bili mačani često se onasvjestuvali što je prikaznica na glavni otlik u bunarici na šiloto. Narator je dobio smrstna kartu na početok od prikaznica, a potovo se onasvjestuva što pokaže da je vedao što je pod hipnozom. Naratora postojeno se prikaznica pomećuje u spudeni son, što gu otežava sljedenje na prikaznica i vodi za nadlični deji. To je misljenje da je kretin što je radio u zatvoru da odrogira i da ga spije. Temno je osoba u kojoj se rangija označiva hipnoza. Toj je zaglavan osoba i ne zna kako da izbjegne. Vremo se išteknula, a toj ne zna da li će uspjeti da prežive. Po prikaznom da vremeto i prostorac je mnogo bitni, inkvizicijac ga obrka naratorat i često ga mača, pa to je pameten i uspjeva da se izgleda. Pametena je za to što je gimamiće obarite za hrana. Bunarac je kako crna dubka u svimiru, temna i glavaka propast, za koju niko i ništa ne zna. U bunarac i na šiloto danato se hipnoz prava čustvo na strah i nesigurnost. Naratorac se bori pred smrta. Za vreme na inkvizicijete, po Španije, lugeta u postojona bega od smrta i se bore za svojna sloboda, no mnogo od njih ne uspeva. Romantizmat kako literaturnen period se pameti kako vreme na konima sloboda je različalstvo od temite i stilovite napišuvanje. Preko djelovite na autorite kako Edgara Lampo se istražuvaju aspekti na erotika, ljubav, smrta, sonot, begt pod realnost, prostor i sebeset. Načinak na kako Edgara Lampo koriste romantičarska teaglumica i begt svoj od realnosta vao negovite dela se najprepoznatljivije fao negovato dela u bunarac i na šiloto.