Svi sveti 2022.

Proslavimo sve svete Božje ljude, koje smo i sami upoznali, i sve one nebrojene, koje ne poznajemo, proslavimo i zamolimo zagovor svih onih koji svojom radošću i klicanjem pokazuju što je blaženstvo, kao blaženi Karlo Akutis, čija je izložba euharistijskih čudesa ovdje u našoj palmi na gradilištu srca Isusova, kao naš blaženi Ivan Merc, koji počiva ovdje na oltaru, kao časni sluga Božji Ante Gabrić, koji je svojim neumornim osmjehom uvijek osvajao. Gospodi nas poziva da budemo milosrdni kao Otac nebeski, kajemo se za sve postupke u kojima smo bili nemilosrdni, kajemo se što smo srce okaljali svojim nečistoćama, kada smo zemaljske poslove po svojim sebičnim podmuklim nacrtima obavljali, a ne prema Isusovu krotkom srcu. Zato molimo Božje o proštenje. Što to znači blago onima, blago nama, koje Isus čak devet puta ponavlja na gori pred svojim učenicima i pred pregolemim mnoštvom iz Galileje, Dekapola, Jeruzalema, Judeje i Transjordanije, nakon što se glas o njemu već bio pronio svom Sirijom. Sam gospodin daje definiciju kad poziva, radujte se i kličite, podsjeća nas da kad god zbog njega trpimo uvrede, progon i laži, onda nosimo službu i čast Božjih proroka. Svi mi, po naravi, gladujemo i žeđamo za pravednošću, o nama dakle Isus govori, kad smo sa svom ljudskom pravdom razočarani i strpljivo iščekujemo da nas Otac Nebeski nasiti, to je blaženstvo, kada gorko oplakujemo Isusovu muku i smrt na križu zbog naših grijeha, kad smo u žalovanju zbog ubitka i promašaja i kad nas onda Otac Nebeski tješi, to je blaženstvo. Kada zajedno s uskrslim Isusom dolazimo u kuću i već s vrata i licem i srcem i rukama i riječju kažemo mir vama, kada se vraćamo kući svojoj i donosimo mir obitelji svojoj, kada stvaramo mir u ovom našem zajedničkom domu, Europi, svijetu, onda smo sinovi Božji, djeca Božja, to je blaženstvo. Kad smo iznutra toliko siromašni i prepoznajemo da nebo kraljuje, da je Bog kralj svemu stvorenju na nebu i na zemlji, to je blaženstvo. Put crkve je put svetosti i danas, kad mislimo na sve one koji su od početka povijesti tako živjeli, da su sada u punom zajedništu s Otcem na nebesima, spravom se pitamo, a gdje smo mi na tom putu? Isusov ljubljeni učeniku u otkrivenju vodi nas na blaženi kraj, na vječnu nebesku svetu misu koja zaustavlja propast, koja slavi Božje spasenje. Prorok Jona, kad je došao na dno mora u utrobi velike ribe, konačno je uvidio, od Boga je spasenje, Bogu pripada spasenje. U otkrivenju svi sveti u bijelim haljinama, s palmama u rukama, nasav glas o tome svjedoče, svi anđeli planjaju se Bogu na prijestolju i Jaganjcu Božjemu. U svojoj poslanici ljubljeni učenik otkriva nam da smo već sada djeca Božja, iako smo još u velikoj nevolji, a različiti smo od svijeta koji ne poznaje, ne vidi Boga. Sada je čas da svoje haljine koje smo na krštenju primili, peremo u krvi Jaganjčevoj, koja se na ovom oltaru prikazuje, snagom njegove crvene krvi za nas prolivene, opet naše halje postaju bijele posebice u sakramentu ispovjedi, sakramentu pomirenja. Ljubljeni učenik piše da se Božje dijete čisti kao što je Bog čist, tako još bolje razumijemo što je čistoća srca o kojoj Isus govori, čisto srce nije prazno srce, nego poput majke Marije, koja je bila puna milosti i u srcu je čuvala, prebirala sve što se s Isusom događa, koja je svoje dijete u naručju, licem u lice, iz najveće blizine gledala, i mi smo pozvani Boga gledati. Koliko je svih svetih koje danas slavimo? Ivan u otkrivenju izvrsno razjašnjava, najprije iz Božjega naroda, iz svakog od dvanajest plemena ima dvanajest velikih mnoštava, potom k tome nepregledno mnoštvo koje nitko ne može prebrojiti, iz svakoga od svjetskih naroda, od svih plemena, iz svakoga puka, od svakoga jezika. U prapočetku Bog je već i kletom bratoubojici Kainu podario svoj spasonosni znak kao zaštitu. Ljubljen je učenik promatra kako novi anđeo zadržava načas veliku nevolju, da svim tim bezbrojnim dušama podijeli pečat živoga Boga, neizbrisiv biljeg koji dobro poznajemo, jer smo ga na krštenju primili. Danas, kada smo osobito osjetljivi na oskudicu energenata i planetarno zagađenje, na uzdrmanost prirode i klime, posebnu vrijednost ima zapobjed anđela koja zaustavlja štetu ne samo na ljudskim dušama, nego i na zemlji, moru i drveću, Božja dobrota još je veća od naših najboljih namjera i svekolike ljudske moći. U počecima svete povijesti Bog je Abrahamu obećao veliku plaću, zato što se Abraham krotko odrekao ratnoga plijena, premda je bio pobjednik i tako je okrenuo novu stranicu u povijesti naših ljudskih ratovanja. Isus u evanđelju svojim slušateljima obećava veliku plaću, to je blaženstvo, što više već danas, sada i ovdje, na oltaru, nama tu veliku plaću obilno daje.